Legislator Giurisprudenza & Legislazione
Rev-1103/1999-2 Generato dall'IA

Rev-1103/1999-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Numero d'incarto Rev-1103/1999-2
Autorità giudiziaria
Giurisdizione Croazia (HR)
Data della decisione
Esito del giudizio Presuda

Sintesi Legislator

Generato dall'IA

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Ilije Čuljata, Jakoba Miletića, Vjere Delić i Katarine Buljan kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. B. iz P., kojeg zastupa V. M., odvjetnik iz Z., protiv tuženice O. B. na privremenom radu u Š., C. M., S., koju zastupa punomoćnik Đ. R., odvjetnik iz B. n/m, radi razvoda braka, rješavajući reviziju tuženice protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zadru br. Gž-509/98 od 7. listopada 1998., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Biogradu n/m br. P-156/97 od 14. travnja 1998., u sjednici održanoj dana 12. svibnja 1999.,

Regesto Legislator

Generato dall'IA

Rev-1103/1999-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Kad su se bračni odnosi stranaka teško i trajno poremetili ostvarile su se pretpostavke za razvod braka propisane odredbom čl. 54. st. 1. Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN br. 51/89 - pročišćeni tekst, dalje: ZBPO) i niži sudovi materijalno pravo pravilno su primijenili kad su prihvatili zahtjev tužitelja i brak stranaka razveli.

Ti chiedi come si applica questa sentenza alla tua fattispecie?

Analizza questa decisione insieme alla legislazione federale e cantonale, ai commentari e alla giurisprudenza successiva in Legislator AI.

Apri in Legislator →

Testo completo

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1103/1999-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Ilije Čuljata, Jakoba Miletića, Vjere Delić i Katarine Buljan kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. B. iz P., kojeg zastupa V. M., odvjetnik iz Z., protiv tuženice O. B. na privremenom radu u Š., C. M., S., koju zastupa punomoćnik Đ. R., odvjetnik iz B. n/m, radi razvoda braka, rješavajući reviziju tuženice protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zadru br. Gž-509/98 od 7. listopada 1998., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Biogradu n/m br. P-156/97 od 14. travnja 1998., u sjednici održanoj dana 12. svibnja 1999.,

p r e s u d i o j e :

Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja razveden je brak stranaka i tuženici naloženo da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 2.823,00 kn.

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena presuda suda prvog stupnja.

Protiv pravomoćne presude suda drugog stupnja pravodobnu, potpunu i dopuštenu reviziju izjavila je tuženica zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže da se presude preinače i odbije zahtjev tužitelja ili da se ukinu i vrate sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Tužitelj nije odgovorio na reviziju, a Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija nije osnovana.

U postupku je utvrđeno, da je 1993. god. došlo do poremećenosti bračnih odnosa stranaka radi čega je i faktična bračna zajednica prekinuta. Nakon prekida bračne zajednice, nije bilo pokušaja stranaka da se bračna zajednica ponovo uspostavi i nastavi. Naprotiv od kraja 1993. god. tužitelj živi u vanbračnoj zajednici sa drugom osobom i 1996. god. u toj zajednici rođeno je dijete.

Kad su se bračni odnosi stranaka teško i trajno poremetili ostvarile su se pretpostavke za razvod braka propisane odredbom čl. 54. st. 1. Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN br. 51/89 - pročišćeni tekst, dalje: ZBPO) i niži sudovi materijalno pravo pravilno su primijenili kad su prihvatili zahtjev tužitelja i brak stranaka razveli.

Tuženica se nalazi na privremenom radu u Švicarskoj, dakle živi u inozemstvu i temeljem odredbe čl. 61. st. 1. toč. 3. ZBPO postupak mirenja se ne provodi. Dakle revidentica neosnovano prigovara da je tužbu tužitelja za razvod braka trebalo odbaciti kad prethodno nije proveden postupak mirenja.

Iz iznesenih razloga slijedi, da nije osnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava kojeg je revidentica istakla u reviziji. Nije ostvaren ni revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91 i 91/92, dalje: ZPP) na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti i reviziju tuženice trebalo je odbiti kao neosnovanu a temeljem odredbe čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 12. svibnja 1999.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović v.r.