Supreme Court revokes lower court rulings on property ownership when buildings are demolished, allowing declaratory action.
Sintesi Legislator
Generato dall'IAThe Supreme Court of Croatia revoked lower court judgments that dismissed a property owner's claim due to the physical destruction of the buildings. The court found that lower courts incorrectly applied the law by assuming ownership rights vanished with the buildings, ignoring the owner's right to a declaratory judgment regarding the underlying land title. Consequently, the case was remanded for a new trial where the court must determine ownership of the land separately from the demolished structures.
Regesto Legislator
Generato dall'IAčl. 187. Zakona o parničnom postupku; čl. 12. Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima: The destruction of a building does not automatically extinguish the ownership right to the underlying land, and a party may file a declaratory action to establish such rights even if the physical object no longer exists.
Parole chiave
Generato dall'IADisposizioni normative citate
Generato dall'IATesto completo
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-84/1999-2
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak-Radej, Marijana Ramušćaka, Petra Milasa i Gordane Gasparini, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Grada Zagreba, zastupanog po Državnom pravobraniteljstvu Grada Zagreba, sada nadležnom Državnom odvjetništvu, protiv tuženika-protutužitelja Uslužno poduzeće D. iz Z., zastupanog po punomoćniku M. M., odvjetniku iz Z., radi predaje u posjed i utvrđenja prava vlasništva, rješavajući reviziju tuženika-protutužitelja protiv presude Županijskog suda u Gradu Zagrebu od 30. travnja 1996. godine, br. Gž-7736/95, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 5. listopada 1994. godine, br. Ps-869/94, u sjednici održanoj dana 18. lipnja 2003. godine,
r i j e š i o j e:
Ukidaju se presude Županijskog suda u Zagrebu od 30. travnja 1996. godine, br. Gž- 7736/95 i Općinskog suda u Zagrebu od 5. listopada 1994. godine, br. Ps-869/94 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
Presudom prvostupanjskog suda odbijen je protutužbeni zahtjev protutužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da je protutužitelj Uslužno poduzeće D. iz Z., vlasnik nekretnina upisanih u z.k.ul.br. 655 k.o. Grad Zagreb kao z.k.č.br. 491 – Kuća pop.br. 1995, zgrada, dvorište i vrt u Ilici br. 58 površine 229,3 čhv (z.k. tijelo A-I) izuzev jedne prostorije u prizemlju dvorišne zgrade površine 20 m , a koje su nekretnine sada porušene od strane Grada Zagreba radi izgradnje novog stambeno-poslovnog objekta, što je protutuženik Grad Zagreb dužan priznati i izdati protutužitelju o tome valjanu izjavu koju će u protivnome zamijeniti ova presuda, te naknaditi parnični trošak, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.".
Naprotiv, protutužitelju je naloženo da tužitelju-protutuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.600,00 kn.
Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika-protutužitelja kao neosnovana i u cijelosti potvrđena prvostupanjska presuda.
Protiv te presude reviziju je izjavio tuženik-protutužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se obje presude nižestupanjskih sudova ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Na reviziju nije odgovoreno, niti se o reviziji izjasnio državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Revizija je osnovana.
Nižestupanjski sudovi odbili u cijelosti protutužbeni zahtjev temeljem čl. 47. st. 1. Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91) s obrazloženjem da propašću, tj. fizičkim prestankom postojanja stvari prestaje i pravo vlasništva na toj stvari, jer više nema objekta tog prava.
Drugostupanjski sud je na navode žalbe još i odgovorio da ukoliko žalitelj, tj. protutužitelj smatra da ima prava na naknadu štete zbog rušenja onda će u postupku pred nadležnim tijelom utvrđivati da li je bio vlasnik srušenih objekata.
Prema stanju spisa proizlazilo bi da su tijekom trajanja ovog postupka zgrade izgrađene na č.k.br. 491, upisane u z.k.ul.br. 655, k.o. Grad Zagreb porušene radi izgradnje novog stambenog poslovnog objekta.
Naime, parnični postupak je započeo na način da je tužitelj Grad Zagreb tužbom tražio od tuženika da iseli iz kuće i zgrade u Zagrebu, Ilica 158, te cijele nekretnine upisane u z.k.ul. 655, k.o. Grad Zagreb, kat. čestice 491, slobodne od osoba i stvari preda tužitelju jer da ih koristi bez pravnog osnova.
Tuženik je pak tvrdio da s osnovom koristi sporne nekretnine i to kao vlasnik te ustao protutužbom, čiji zahtjev je djelomično izmijenio nakon što su nekretnine, tj. zgrade porušene tijekom prvostupanjskog postupka.
U pravu je tuženik-protutužitelj kada ističe, da ima pravni interes na utvrđenje njegovog prava vlasništva na porušenim nekretninama, budući se od strane tužitelja to pravo osporavalo.
Da tuženik-protutužitelj traži utvrđenje prava vlasništva deklaratornom tužbom, na što ima pravni interes, temeljem čl. 187. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99 – ZPP) proizlazi i iz izmijenjenog tužbenog zahtjeva.
Prema odredbi čl. 187. ZPP tužitelj može u tužbi tražiti da se samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa, i njome se ne ostvaruje novi niti se preinačuju postojeći odnosi, a niti se traži određena činidba.
Stoga upućivanje drugostupanjskog suda da ukoliko protutužitelj smatra da ima pravo na naknadu štete zbog eventualno protupravno srušenog objekta, to da će se pred nadležnim tijelom utvrđivati da li je bio vlasnik ili nije srušenih objekata u suprotnosti je s gore navedenom procesnom odredbom, jer upravo sud odlučuje o takvoj vrsti zahtjeva podnošenjem deklaratorne tužbe.
Osim toga, sudovi uopće nisu raspravili pitanje vlasništva zemljišta u smislu čl. 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91), pa u tom dijelu i zbog pogrešnog pravnog pristupa materijalno pravo je pogrešno primijenjeno, te je temeljem čl. 394. st. 1. i 395. st. 2. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci.
U ponovljenom postupku sud će raspraviti sve odlučne činjenice, te će tek tada biti u mogućnosti donijeti pravilnu i zakonitu odluku o tužbenom zahtjevu.
U Zagrebu, 18. lipnja 2003. godine
Predsjednik vijeća:
Boris Guttmann, v. r.