Legislator Giurisprudenza & Legislazione
Rev-325/2003-2 Generato dall'IA

Supreme Court dismisses appeal for state damages due to judicial error as non-actionable under Croatian law.

Numero d'incarto Rev-325/2003-2
Autorità giudiziaria
Giurisdizione Croazia (HR)
Data della decisione
Esito del giudizio Respinto (Dismissed)

Sintesi Legislator

Generato dall'IA

The Supreme Court of Croatia dismissed the prosecutor's appeal against a lower court judgment denying state damages. The prosecutor claimed the state was liable for a judicial error in a public auction that resulted in the loss of a property award. The court ruled that judicial mistakes arising from incorrect legal interpretation do not constitute actionable state liability unless there was intentional harm. Consequently, the appeal was rejected as unfounded under the relevant procedural and substantive laws.

Regesto Legislator

Generato dall'IA

Zakon o sudovima; Zakon o sustavu državne uprave; Zakon o parničnom postupku: Judicial errors resulting from incorrect legal interpretation do not establish state liability for damages unless accompanied by intent or consent to cause harm.

Parole chiave

Generato dall'IA
state liability judicial error public auction damages claim procedural appeal legal interpretation supreme court

Disposizioni normative citate

Generato dall'IA
Zakon o sudovima
Zakon o sustavu državne uprave
Zakon o parničnom postupku

Ti chiedi come si applica questa sentenza alla tua fattispecie?

Analizza questa decisione insieme alla legislazione federale e cantonale, ai commentari e alla giurisprudenza successiva in Legislator AI.

Apri in Legislator →

Testo completo

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 325/03-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Jesenkovića, kao predsjednika vijeća, te Miljenke Vraničar, mr. Jasne Brežanski, Ivke Zlokić i Nenada Perina, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. M. iz Z., koju zastupa punomoćnica G. K., odvjetnica iz Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-6268/99 od 15. listopada 2002., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu broj Pn-3309/92 od 24. lipnja 1998., u sjednici održanoj dana 09. ožujka 2004. godine

p r e s u d i o j e :

Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-6268/99 od 15. listopada 2002. odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu broj Pn-3309/92 od 24. lipnja 1998. godine.

Tom je prvostupanjskom presudom odbijen tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila da se tuženici naloži da plati tužiteljici naknadu štete u iznosu od 660.807,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. ožujka 1997. do isplate, kako je to sve pobliže navedeno u izreci prvostupanjske presude.

Protiv citirane drugostupanjske presude reviziju je izjavila tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Protivna strana nije odgovorila na izjavljenu reviziju.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o dostavljenoj reviziji.

Revizija nije osnovana.

Predmetnom tužbom tužiteljica je zatražila naknadu štete u iznosu od 660.807,00 kn, za koju tvrdi da ju trpi zbog nepravilnog i nezakonitog rada suda u provođenju postupka javne dražbe stambene zgrade, u kojem je postupku sudjelovala i tužiteljica, kojoj je dana 31. srpnja 1991. dosuđena predmetna stambena zgrada, ali je to rješenje ukinuto u žalbenom postupku.

Naknadu štete potražuje u visini tržišne vrijednosti stambene zgrade, u kom je pravcu uskladila svoj tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka koji se izjašnjavao upravo o toj okolnosti, tj. o tržišnoj vrijednosti zgrade.

Prvostupanjski, kao i drugostupanjski sud odbili su tužbeni zahtjev, polazeći od pravilnog utvrđenja i zaključka da se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitom i nepravilnom radu za koji bi postojala odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac, a u smislu odredaba Zakona o sudovima (“Narodne novine” br. 3/94, 100/96, 131/97, 129/00) i Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 75/93).

To stoga jer, sve da je i došlo do pogrešne primjene materijalnog prava, to nije osnova za odštetnu odgovornost države u svezi s radom suda odnosno sudaca ako je pogrešna primjena zakona rezultat pogrešnog pravnog shvaćanja, a ne i volje ili barem pristanka da se na taj način nanese nekome šteta, kako je to sve obrazloženo i u razlozima drugostupanjske odluke.

Što se tiče revizijskih navoda tužiteljice da je na strani tužene došlo do stjecanja bez osnova jer je ona uplatila jamčevinu u svezi s provođenjem postupka javne dražbe, treba naglasiti da tužiteljica tužbom traži naknadu štete u visini tržišne vrijednosti stambene zgrade koja joj nije dosuđena u postupku javne dražbe i u tom smislu je specificiran i tužbeni zahtjev temeljem provedenog vještačenja, na rezultate kojeg vještačenja se tužiteljica izričito i poziva.

Međutim, i neovisno o tome treba naglasiti da su prvostupanjski i drugostupanjski sud u odnosu na okolnost položenog iznosa od strane tužiteljice, utvrdili da je taj iznos tužiteljica položila prije pravomoćnog okončanja postupka, suprotno izričitom upozorenju suca, a utvrđuju i to da je tužiteljica od strane suda pozvana u sud radi podizanja iz sudskog pologa uplaćenog iznosa.

Ukoliko tužiteljica glede navedenih utvrđenja prvostupanjskog i drugostupanjskog suda, svojim revizijskim navodima, u stvari, pobija pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, treba naglasiti da se iz tog razloga revizija ne može izjaviti (čl. 385. st. 3. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03 – dalje ZPP).

Kako slijedom izloženog proizlazi da nisu ostvareni revizijski razlozi na koje se upućuje u reviziji, a niti revizijski razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je pozivom na odredbe čl. 393. ZPP reviziju odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 09. ožujka 2004. godine

Predsjednik vijeća:

Stanko Jesenković, v.r.