Criminal appeal upheld; lower court acquitted defendant on rape charge due to flawed victim credibility assessment.
Sintesi Legislator
Generato dall'IAThe Supreme Court of Croatia accepted the prosecutor's appeal against a first-instance acquittal of the defendant for rape. The lower court had erroneously dismissed the victim's testimony by relying solely on its own assessment of the victim's behavior rather than analyzing corroborating witness evidence. Consequently, the Supreme Court vacated the acquittal and remanded the case for retrial before a new panel to properly evaluate the credibility of the victim's account.
Regesto Legislator
Generato dall'IAČl. 350 t. 3 ZKP; Čl. 188 st. 1 KZ; When a first-instance court acquits a defendant based on a flawed assessment of the victim's credibility without considering corroborating witness testimony, the appeal is admissible and the case must be remanded for retrial.
Parole chiave
Generato dall'IADisposizioni normative citate
Generato dall'IATesto completo
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž 714/09-4
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda dr.sc. Zdenka Konjića kao predsjednika, te Lidije Grubić Radaković i mr. sc. Marina Mrčele kao članova vijeća i više sudske savjetnice Jasne Galešić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. A. S. zbog kaznenog djela iz čl. 188 st. 1 KZ, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Virovitici od 25. svibnja 2009 godine, br. K-5/09, u sjednici održanoj 15. studenog 2011 godine,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika te se ukida prvostupanjska presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjeno vijeće.
Obrazloženje
Presudom Županijskog suda u Virovitici, na temelju čl. 350 t. 3 ZKP opt. A. S. u ponovljenom postupku, oslobođen je od optužbe za kazneno djelo iz čl. 188 st. 1 KZ.
Protiv ove presude podnio je žalbu državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske kao sud drugog stupnja ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
U pisanom očitovanju, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Petar Pulišelić predložio je da se žalba državnog odvjetnika prihvati kao osnovana. Iako uredno obaviješten o sjednici drugostupanjskog vijeća, zamjenik DORH-a nije pristupio, pa je u skladu s odredbom čl. 374 st. 4 ZKP/97 sjednica vijeća održana u njegovoj odsutnosti.
Žalba je osnovana.
U pravu je žalitelj kada u žalbi navodi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno iz razloga što je prvostupanjski sud propustio na pravilan način analizirati iskaz oštećenice i
I Kž 714/09-4
navode u obrani optuženika u odnosu na provedene dokaze. Prvenstveno valja naglasiti da iz analize obrane optuženika u prvostupanjskoj presudi nije jasno da li mu prvostupanjski sud poklanja vjeru iako se tvrdi kako je dosljedan u svojim tvrdnjama, da bi zatim uslijedila konstatacija kako je za zaključiti da je optuženik „ ili dobro pripremljen ili doista iskazuje istinito“. Unatoč ovoj dilemi u odnosu na istinitost iskazivanja optuženika, slijedi odmah zaključak kako iskaz oštećenice „nije toliko uvjerljiv, ni dosljedan da bi nasuprot iznesenoj ocjeni optuženikove obrane, omogućio pouzdan zaključak o počinjenju kaznenog djela“. Ocjenu o nevjerodostojnosti iskaza oštećenice pritom prvostupanjski sud temelji isključivo na vlastitoj procjeni o tipičnom i atipičnom ponašanju žrtve seksualnih delikata, ne uzimajući pritom u obzir ostale provedene dokaze, prvenstveno iskaze svjedoka, između kojih su neki od njih, nesporno sasvim nepristrani, jer tempore criminis, niti optuženika, niti oštećenicu nisu čak ni vidjeli.
Naime, svjedoci L. M., B. M. i K. P. suglasno iskazuju kako su u kasne večernje sate, spremajući se na noćni počinak u svojim kućama, iz pravca igrališta čuli vrisak, a svjedok K. P. čak pritom navodi kako je „čuo žensku vrisku, razaznao poziv u pomoć i riječi ''pusti me''“. U prvostupanjskoj presudi međutim, iskazi ovih svjedoka se ne analiziraju u odnosu na iskaz oštećenice koja govori o tome kako je zvala u pomoć, već se samo daje objašnjenje kako oni ne dovode u sumnju verziju optuženika, da je oštećenica ljutita vikala na njega i odmicala se od njega dok ju je on pokušao smiriti. Takav, u odnosu na provedene dokaze, parcijalan zaključak prvostupanjskog suda isključivo je u funkciji potvrde vjerodostojnosti navoda u obrani optuženika, pa ga za sada nije moguće prihvatiti. To iz razloga što se vrisak i poziv u pomoć kako ga interpretiraju navedeni svjedoci, nikako ne mogu poistovjetiti s ljutitim vikanjem na drugu osobu, kako to zaključuje sud prvog stupnja, ignorirajući okolnost da su ti iskazi upravo prije potvrda iskaza oštećenice nego obrane optuženika.
Zatim, iz analize provedenih dokaza sasvim su izostale ocjene vjerodostojnosti iskaza svjedokinja Ž. Č., M. P. i B. S., iako se u obrazloženju presude njihovi iskazi spominju, ali ne reproduciraju, već je navođenje ovih iskaza samo u kontekstu činjenice da se u nalazu ginekologa ne navode ozljede oštećenice o kojima govore ove svjedokinje i okolnosti da je oštećenica o ozljedama iskazivala naknadno, te da je pritom iskazala da su se masnice na tijelu pojavile nakon pregleda liječnika. Tu valja napomenuti, da je oštećenica bila na ginekološkom, a ne na općem pregledu tijela, pa nema toliki značaj okolnost da u liječničkoj dokumentaciji nisu utvrđene ozljede na ostalom dijelu tijela koji nije bio pregledavan. Stoga je bilo nužno analizirati i ocijeniti iskaze svjedoka koji govore o vidljivim ozljedama oštećenice i na taj način u ovom dijelu potvrđuju njen iskaz. Konačno, u provjeru vjerodostojnosti takvih iskaza mogao je biti ispitan liječnik vještak u odnosu na iskazani mehanizam nastanka ozljeda i o vremenu u kojem se na tijelu pojavljuju znakovi posljedica takvih ozljeda, o kojima prvenstveno govori oštećenica, a svojim iskazima potkrjepljuju navedene svjedokinje. Pritom je ponovljeni zaključak prvostupanjskog suda o atipičnom ponašanju oštećenice iz razloga što nije ispričala najprije majci što joj se desilo, već se povjerila susjedi, a zatim tek majci, što također dovodi po sudu prvog stupnja do sumnje u istinitost iskazivanja, nije za sada prihvatljiv, jer predstavlja isključivo procjenu suda na osnovi vlastitog razmišljanja i stava o ponašanju žrtve silovanja, bez utemeljenosti na provedenim dokazima, i stoga ne može predstavljati osnovu za zaključak o vjerodostojnosti ili nevjerodostojnosti iskaza.
I Kž 714/09-4
Također, za sada nije moguće prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda o tome kako se okolnost da je oštećenica prijavila nepoznatog počinitelja zbog toga „jer bi bilo sumnjivo odakle ga poznaje“, te kako je detaljno opisala optuženika „a nije se sjetila barem pokušati upamtiti broj registracije njegovog vozila“, te kako je okolnost da je njen glas bio drhtav na rubu plača kada je događaj pričala B. S. i svojoj majci „može biti posljedica straha da ne ostane trudna u tajnoj vezi“. Naime, takvi zaključci prvostupanjskog suda slijede isključivo osnovu obrane optuženika koji tvrdi da su on i oštećenica bili u vezi, no ta obrana ni s jednim dokazom, pa ni indicijom nije potvrđena, nasuprot dokaza koji potvrđuju iskaz oštećenice. Na taj način ukazuju se sasvim proizvoljnima zaključci o tome, kako je oštećenica prijavila nepoznatog počinitelja iz razloga da sakrije svoju tajnu vezu ili opet, kako je mogla zapamtiti registraciju automobila, ako već nije poznavala optuženika, jer takva razmišljanja o mogućim razlozima da oštećenica prijavi nepoznatog počinitelja iako ga poznaje, ni sa čime u ovom postupku nisu potkrijepljeni.
Stoga je u pravu državni odvjetnik kad u žalbi navodi da je činjenično stanje za sada pogrešno utvrđeno, zbog čega je žalbu trebalo prihvatiti, prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i to pred potpuno izmijenjeno vijeće.
U ponovljenom suđenju, sud prvog stupnja će provesti ponovno sve provedene dokaze, a po potrebi i nove, te će pravilnom analizom i ocjenom svih dokaza, na temelju rezultata dokaznog postupka, potpuno i pravilno utvrditi činjenično stanje i izvesti valjane zaključke koje će u svim odlučnim činjenicama obrazložiti u presudi.
U Zagrebu, 15. studenog 2011
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Jasna Galešić, v. r.
dr. sc. Zdenko Konjić, v. r.