Croatian Supreme Court quashes lower court verdict due to contradictory sentencing and missing intent reasoning.
Sintesi Legislator
Generato dall'IAThe Supreme Court of Croatia quashed the first-instance judgment and remanded the case for retrial due to a material procedural violation. The lower court convicted the defendant of abuse of trust but issued a contradictory sentence, labeling it conditional in the verdict while treating it as unconditional in the reasoning, and failed to explicitly address the subjective intent element. Consequently, the appeals by both the prosecutor and the defendant were declared inadmissible as the case became moot following the quashing of the original decision.
Regesto Legislator
Generato dall'IAArticle 468(1)(11) of the Criminal Procedure Act; Article 476(1)(1) of the Criminal Procedure Act: A second-instance court must quash a first-instance judgment if the reasoning contradicts the verdict or fails to provide reasons for decisive facts, rendering the judgment unreviewable.
Parole chiave
Generato dall'IADisposizioni normative citate
Generato dall'IATesto completo
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž 114/2017-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Garačić, predsjednice vijeća te Perice Rosandića i Damira Kosa, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Martine Setnik, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika A. T., zbog kaznenih djela iz članka 246. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika podnesenima protiv presude Županijskog suda u Splitu od 20. listopada 2016. broj K-45/2015., u sjednici održanoj 12. listopada 2020., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice zz branitelja optuženika A. T., S. B., odvjetnika u Z.,
r i j e š i o j e:
I. U povodu žalbi državnog odvjetnika i optuženika A. T., a po službenoj dužnosti ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II. Uslijed odluke pod I. žalbe državnog odvjetnika i optuženika su bespredmetne.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Splitu od 20. listopada 2016. broj K- 45/2015. optuženik A. T. proglašen je krivim zbog dva kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. KZ/11., činjenično opisanih u točkama 1. i 2. izreke presude te mu je, na temelju citiranog propisa i uz primjenu članka 48. stavka 2. i članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11., za kazneno djelo pod točkom 1. izreke utvrđena kazna zatvora u trajanju 10 mjeseci, za kazneno djelo iz točke 2. izreke kazna zatvora u trajanju 8 mjeseci te je, uz primjenu članka 51. stavaka 1. i 2. KZ/11., osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 godine, a na temelju članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik u roku od 3 godine ne počini novo kazneno djelo.
Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavcima 1. i 2. točkama 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.,
I Kž 114/2017-6 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje: ZKP/08.) optuženik je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 8.500,00 kuna, od čega se iznos od 7.000,00 kuna odnosi na trošak knjigovodstveno financijskih vještačenja, a iznos od 1.500,00 na trošak paušala.
Protiv te presude žalbu su pravodobno podnijeli državni odvjetnik zbog odluke o kazni, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske pobijanu presudu preinači i optuženiku izrekne „primjerenu kaznu zatvora“ te optuženik po branitelju V. Lj., odvjetniku u S. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, i odluke o kazni, s prijedlogom „žalbu usvojiti te okrivljenog osloboditi od optužbe“.
Odgovori na žalbe nisu podneseni.
Postupajući u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08., spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Sjednica vijeća je održana u prisutnosti zz branitelja optuženika A. T., S. B., odvjetnika u Z., a u odsutnosti uredno obaviještenog državnog odvjetnika i optuženika, sukladno odredbi članka 475. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08-19).
Žalbe državnog odvjetnika i optuženika su bespredmetne.
Iako u žalbi ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. tvrdnjom da je izreka presude nerazumljiva i proturječna razlozima te da su razlozi posve nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, optuženik tu žalbenu osnovu ne konkretizira, već žalbenom argumentacijom koju iznosi u nastavku polemizira s pravilnošću utvrđenog činjeničnog stanja u konkretnom slučaju.
Međutim, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08-19, Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. jer je izreka pobijane presude u proturječnosti s razlozima te u obrazloženju pobijane presude nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati.
Proturječnost između izreke i razloga sastoji se u tome što prvostupanjski sud u izreci pobijane presude optuženika osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 godine te mu izriče uvjetnu osudu s vremenom provjeravanja u trajanju od 3 godine, dok u obrazloženju pobijane presude navodi da je optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 godine smatrajući tu sankciju, dakle bezuvjetnu kaznu zatvora, primjerenom svrsi specijalne i generalne prevencije.
Osim toga, izostali su i razlozi o odlučnim činjenicama, s obzirom da u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud, osim paušalnog navoda da „ubrojivost optuženika A. T. nije upitna“, nije obrazložio u čemu se sastoji subjektivni element kaznenog djela iz članka
I Kž 114/2017-6
246. stavka 2. KZ/11., odnosno izravna namjera, kao konstitutivni element zakonskog bića terećenog kaznenog djela.
Stoga je, zbog počinjene citirane bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, na temelju odredbe članka 483. stavka 1. ZKP/08-19, čime su žalbe državnog odvjetnika i optuženika postale bespredmetne.
U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti i ocijeniti sve ranije izvedene dokaze, a po potrebi i nove, a nakon toga će donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti.
Slijedom iznijetoga, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 12. listopada 2020.
Predsjednica vijeća:
Ana Garačić, v.r.