Legislator Giurisprudenza & Legislazione
Ovrv-1507/2026-6 Generato dall'IA

Enforcement of debt against heirs via notarized document rejected due to missing debtor identification in the document.

Numero d'incarto Ovrv-1507/2026-6
Autorità giudiziaria
Giurisdizione Croazia (HR)
Data della decisione
Esito del giudizio Respinto (Dismissed)

Sintesi Legislator

Generato dall'IA

The District Court in Kutina dismissed the creditor's request for enforcement against two heirs of a deceased debtor. The court found that the notarized document identified the deceased as the sole debtor, not the heirs, and thus failed to meet the statutory requirements for enforcement under the Enforcement Act. Consequently, the court ruled that the creditor must first obtain a court judgment establishing the heirs' liability before initiating enforcement proceedings.

Regesto Legislator

Generato dall'IA

čl. 31. st. 2. OZ; čl. 32. st. 1. i 2. OZ: A notarized document is suitable for enforcement only if it explicitly identifies the creditor and the debtor; if the debtor has died, enforcement cannot proceed against heirs based solely on that document without a prior court judgment establishing their liability.

Parole chiave

Generato dall'IA
enforcement procedure notarized document heirs liability deceased debtor Enforcement Act procedural prerequisites court judgment requirement procedimento in corso

Disposizioni normative citate

Generato dall'IA
čl. 31. st. 2. Ovršnog zakona
čl. 32. st. 1. i 2. Ovršnog zakona
čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju

Giurisprudenza citata

Generato dall'IA
Generato dall'IA

Ti chiedi come si applica questa sentenza alla tua fattispecie?

Analizza questa decisione insieme alla legislazione federale e cantonale, ai commentari e alla giurisprudenza successiva in Legislator AI.

Apri in Legislator →

Testo completo

Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 1

44320 Kutina

Poslovni broj: Ovrv-1507/2026.-6.

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Općinski sud u Kutini, po sutkinji toga suda Dragani Lazarević-Kosanović, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473, zastupani po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, protiv 1. ovršenika PM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ovršenika SM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, 29. svibnja 2026.,

r i j e š i o j e

Odbija se prijedlog za ovrhu podnesen protiv 1. i 2. ovršenika kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je dana 20. ožujka 2026. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv 1. i 2. ovršenika javnom bilježniku Ivi Medić iz [adresa]. Javni bilježnik je dana 17. travnja 2026. dostavila sudu spis Ovrv-1507/2026. javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-302/2026. na nadležni postupak u smislu čl. 287. st.1. i 281. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., dalje: OZ), ocijenivši da prijedlog nije uredan.

2. Sud je uvidom u spis utvrdio da je prijedlog za ovrhu podnesen protiv 1. ovršenika PM i 2. ovršenika SM kao zakonskih nasljednika iza pokojnog ŠM, a iz priložene vjerodostojne isprave - izvatka iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja od 12. ožujka 2026. razvidno je da je kao dužnik naznačen pokojni ŠM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] te da se kao nasljednici navode PM i SM.

3. Dakle, niti jedan od 1. i 2. ovršenika nije u vjerodostojnoj ispravi označen kao dužnik, a dužnik naznačen u vjerodostojnoj ispravi, ŠM je preminuo, stoga ovršenici u ispravi figuriraju samo kao nasljednici.

4. Prema članku 31. stavak 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. , dalje: OZ), vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu, ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. U predmetnoj vjerodostojnoj ispravi kao dužnik naznačen je pokojni ŠM, a ne ovršenici koji su označeni u prijedlogu za ovrhu, a to su PM i SM.

5. Odredbom članka 32. stavak 1. OZ-a propisano je da se ovrha određuje u korist ili na prijedlog osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, uz dokaz prijenosa tražbine javnom ili ovjerovljenom ispravom. Prema st. 2. istog članka ta se odredba na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

6. Nadalje, zakonski tekst je nedvosmislen jer članak 32. st. 1. i 2. OZ-a govore isključivo o ovršnoj ispravi. Vjerodostojna isprava to nije, ona je tek osnova za ishođenje ovršne isprave u obliku rješenja o ovrsi, ali samo u odnosu na osobu koja je u njoj naznačena kao dužnik. Budući da je dužnik iz isprave preminuo, nema procesne osnove za donošenje rješenja o ovrsi na temelju te isprave ni prema bilježniku ni prema sudu.

Ovo pravno stajalište potvrđeno je Zaključkom sa sjednice predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. studenog 2023. (Su IV-56/2023), koji glasi: "Primjena članka 32. stavka 1. Ovršnog zakona (...) ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju."

Navedeni zaključak, premda u svom tekstu upućuje na postupanje javnog bilježnika, počiva na naravi vjerodostojne isprave kao procesnog instituta, a ne na osobi tijela koje postupa. Stoga navedeni zaključak u jednakoj mjeri veže i sud koji postupa u nastavku postupka po proslijeđenom spisu, što je potvrđeno i najnovijom praksom Županijskog suda u Zagrebu u predmetu Gž Ovr-1572/2024-2 od 5. ožujka 2025., koji izričito navodi da je odbijanje prijedloga u skladu sa Zaključkom Su IV- 56/2023. GŽ OVR-1572/2024-2.

7. Nadalje, sud navodi da je ovrhovoditelju otvoren parnični put putem tužbe protiv ovršenika kao nasljednika, uz dokaz tražbine izvatkom iz poslovnih knjiga i pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju od 13. siječnja 2025. Nakon ishođenja pravomoćne presude, koja će imati svojstvo ovršne isprave u odnosu na PM i SM, ovrhovoditelj će biti u mogućnosti pokrenuti ovršni postupak na temelju ovršne isprave primjenom članka 32. st. 2. u svezi st. 1. OZ-a.

8. Dakle, odbijanjem ovog prijedloga ne prejudicira se osnovanost tražbine ovrhovoditelja Zagrebačke banke d.d. prema ovršenicima PM i SM kao nasljednicima pokojnog ŠM.

Sukladno članku 139. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019., dalje: ZN), nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove, svaki do visine naslijeđene imovine temeljem članka 139. st. 3. ZN-a.

9. Slijedom navedenog, prijedlog za ovrhu treba odbiti jer se radi o meritorno neispunjenim uvjetima za određivanje ovrhe te je stoga sud odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Kutini 29. svibnja 2026.

S u t k i nj a

Dragana Lazarević-Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u tri primjerka o kojoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

ovrhovoditelju po punomoćniku