Zakon o istražnim povjerenstvima

2. OSNIVANJE I DJELOKRUG ISTRAŽNOG POVJERENSTVA

Pitanjima od javnog interesa osobito se smatra ostvarenje temeljnih vrednota Ustava Republike Hrvatske određenih člankom 3. Ustava, temeljne slobode i prava čovjeka i građanina iz glave III. Ustava, zakonitost rada državnih tijela, javnih službi i pravnih osoba javnog prava te pitanja koja se tiču javnog morala.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i postojanje javnog interesa za istragu u određenom području, pitanja koja istražno povjerenstvo ispituje i cilj istraživanja.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka odredit će se rok do kojeg je istražno povjerenstvo dužno obaviti svoju zadaću.

Rok iz stavka 3. ovoga članka ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od šest mjeseci od dana osnivanja istražnog povjerenstva.

Istražno povjerenstvo ne može djelovati nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga članka.

Ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom.

Ne može se osnovati novo istražno povjerenstvo, prije isteka roka od šest mjeseci, nego što je ranije osnovano povjerenstvo za ista pitanja završilo s radom.

Svaki zastupnik može radnom tijelu u kojem je član predložiti donošenje zaključka kojim se domu Sabora predlaže osnivanje istražnog povjerenstva. Prijedlog zastupnika mora biti pisan.

O prijedlogu zastupnika iz stavka 2. ovoga članka radno tijelo mora odlučiti u roku od petnaest dana od dana kada je pisani prijedlog dostavljen radnom tijelu.

Prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva mora sadržavati određenje javnog interesa, cilj istraživanja, područje istraživanja i krug pitanja koja će istraživanjem biti obuhvaćena.

O prijedlogu za osnivanje istražnog povjerenstva odlučuje dom Sabora većinom glasova svih zastupnika.

O sastavu istražnog povjerenstva dom Sabora odlučuje većinom nazočnih zastupnika.

O osnivanju istražnog povjerenstva dom Sabora mora odlučiti na prvoj sjednici nakon što je predsjednik doma Sabora primio prijedlog sastavljen na način određen člankom 6. ovoga Zakona.

3. SASTAV ISTRAŽNOG POVJERENSTVA

Sastav istražnog povjerenstva određuje se odlukom o osnivanju istražnog povjerenstva. Sastav istražnog povjerenstva mora približno razmjerno odgovarati stranačkom sastavu doma Sabora koji osniva istražno povjerenstvo.

Istražno povjerenstvo ima predsjednika, potpredsjednika i tajnika koje imenuje dom Sabora iz reda članova istražnog povjerenstva.

4. OVLASTI I NAČELA DJELOVANJA ISTRAŽNOG POVJERENSTVA

Radi ostvarenja cilja radi kojeg je osnovano, istražno povjerenstvo dužno je svestrano ispitati područje za koje je zaduženo te i svaki pojedini slučaj u svezi s predmetom ili pitanjem zbog kojeg je osnovano.

U istraživanju koje provodi, istražno povjerenstvo utvrđuje pravo stanje i sve odlučne i druge važne činjenice, važne za utvrđivanje istine i donošenje pravilnog zaključka.

U postupku utvrđivanja činjenica istražno povjerenstvo upotrijebit će sva dokazala pogodna za utvrđivanje stanja stvari, što odgovara pojedinom slučaju, kao što su isprave ili mikrofilmske i fotografske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija, izjave svjedoka, nalaze vještaka, očevid i drugo.

Prije utvrđivanja izvješća s prijedlogom mjera, istražno povjerenstvo dužno je, svakoj osobi čiji se rad ili ponašanje ispituje, omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima od utjecaja na donošenje zaključka istražnog povjerenstva.

Član istražnog povjerenstva čije se mišljenje razlikuje od mišljenja utvrđenog u izvješću istražnog povjerenstva ima pravo zahtijevati da se u izvješću posebno navede njegovo mišljenje.

O izvješću istražnog povjerenstva odlučuje dom Sabora većinom glasova svih zastupnika.

5. ODNOS ISTRAŽNOG POVJERENSTVA S TIJELIMA DRŽAVNE VLASTI, PRAVNIM OSOBAMA I GRAÐANIMA

Istražno povjerenstvo je ovlašteno zahtijevati od svih državnih tijela, ustanova, trgovačkih društava, drugih pravnih osoba i građana da mu dostave na uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značenja za ostvarivanje njegove zadaće.

Tijela iz stavka 1. ovoga članka i građani dužni su postupiti po zahtjevu istražnog povjerenstva.

Čelnici i drugi dužnosnici državnih tijela, odgovorne osobe u pravnim osobama i drugi građani dužni su svjedočiti pred istražnim povjerenstvom ili mu dati obavijesti o činjenicama koje su im poznate kao i dostaviti dokumentaciju koju posjeduju.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka može uskratiti svjedočenje ako bi svjedočenjem neposredno izvrgla sebe kaznenom progonu.

Vjerski ispovjednik oslobođen je dužnosti svjedočenja o onome što mu je na ispovjedi povjereno, a branitelj ili opunomoćenik o onome što mu je kao branitelju ili opunomoćeniku povjereno.

Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne osim ako ju je ovlašteno tijelo oslobodilo te dužnosti.

Ako osoba iz članka 15. i 16. ovoga Zakona izbjegava postupati po zahtjevu istražnog povjerenstva, ili postoji opravdana sumnja da će njezino djelovanje prouzročiti znatnu štetu, istražno povjerenstvo može predložiti nadležnom državnom tijelu udaljenje s posla, odnosno dužnosti te osobe do završetka postupka pred istražnim povjerenstvom.

6. DUŽNOST ČUVANJA DRŽAVNE, VOJNE, SLUŽBENE I OSOBNE TAJNE

7. NAÈIN RADA ISTRAŽNOG POVJERENSTVA

Ako je to potrebno radi čuvanja državne, vojne, službene, poslovne ili osobne tajne, istražno povjerenstvo može odlučiti da su njegove sjednice zatvorene za javnost te da se pojedini postupci provode bez javnosti.

Istražno povjerenstvo donosi poslovnik o svom radu.

8. SREDSTVA ZA RAD ISTRAŽNOG POVJERENSTVA

Financijska sredstva za rad istražnog povjerenstva osiguravaju se u državnom proračunu.

9. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 50 000,00 do 1 000 000,00 kuna ili kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina kaznit će se za kazneno djelo odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ne dostavi istražnom povjerenstvu svu dokumentaciju koju je istražno povjerenstvo zatražilo.

Novčanom kaznom od 50 000,00 do 1 000 000,00 kuna ili kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina kaznit će se za kazneno djelo osoba koja se ne odazove pozivu istražnog povjerenstva da svjedoči ili da obavijesti o činjenicama koje su joj poznate ili dostavi potrebnu dokumentaciju koju posjeduje, osim ako, na temelju članka 16. stavka 2. ovoga Zakona može uskratiti svjedočenje ili je oslobođena dužnosti svjedočenja.

10. ZAVRŠNA ODREDBA

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".