Zakon o utvrđivanju ratne štete

U svrhu utvrđivanja ratne štete nastale Republici Hrvatskoj, njenim fizičkim i pravnim osobama, a u svezi neprijateljstava te ratnih operacija koje se protiv nje vode, računajući od 15. kolovoza 1990. do njihova prestanka, određuje se osnivanje i djelatnost Republičke, općinskih i posebnih komisija za popis i procjenu ratne štete.

1. šteta učinjena tjelesnom integritetu, životu i zdravlju ljudi. slobodi i časti.

2 imovini (pokretnoj i nepokretnoj),

3 ratni rashodi,

4. gubitak nacionalnog dohotka,

5. gubitak nacionalnog bogatstva.

6 šteta po okoliš,

7. sve druge vrste šteta.

Ratnom štetom, u smislu ovoga zakona, smatra se šteta učinjena od neprijatelja, ilegalnih skupina, legalnih tijela Republike Hrvatske, kao i saveznika navedenih skupina i tijela, ukoliko je posredno ili neposredno nastala u vrijeme navedeno u članku 1. ovoga zakona.

Republičku komisiju za popis i procjenu ratne štete (u daljem tekstu: Republička komisija) imenuje Vlada Republike Hrvatske izmedu predstavnika: ministarstva obrane, unutarnjih poslova, pravosuđa i uprave, financija, energetike i industrije, poljoprivrede i šumarstva, zdravstva, prosvjete i kulture pomorstva. prometa i veza, turizma. zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, trgovine, Republičkog zavoda za statistiku, Javnog pravobraniteljstva Hrvatske, Gospodarske komore Hrvatske. Zajednice osiguranja imovine i osoba "Croatia", Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske i Republičkog zavoda za plan, analize i prognoze. Predsjednik komisije je pomoćnik ministra financija, Stručne i administrativne poslove za Republičku komisiju obavlja Ministarstvo financija.

Općinsku komisiju za popis i procjenu ratne štete imenuje izvršno vijeće skupštine općine na čijem području je šteta nastala ili su nastupile njene posljedice.

Posebne komisije za popis i procjenu ratne štete osnivaju se radi popisa i procjene ratne štete nastale na spomenicima kulture, nacionalnim parkovima, parkovima prirode i jedinstvenim sistemima, koji djeluju na području dviju ili više općina Republike Hrvatske. Posebne komisije imenuje Republička komisija.

Općinske i posebne komisije osnivaju potrebit broj stručnih komisija za popis i procjenu ratne štete. Stručne komisije prikupljaju podatke i dokaze, popisuju i procjenjuju ratnu štetu na području za koje su osnovane, utvrđuju počinitelja i oštećenika, te podnose izvješće o svom radu komisiji koja ih je osnovala sa cjelokupnom dokumentacijom. U stručne komisije imenuju se stručnjaci odgovarajućih oblasti. Stručna komisija ima najmanje tri člana.

Općinske i posebne komisije objedinjuju rad stručnih komisija koje su osnovale, određuju područje za koje će vršiti prikupljanje podataka i dokaza, popis i procjenu, rok u kojem posao trebaju obaviti, te im pružaju svu ostalu pomoć. Općinske i posebne komisije obrađuju i kontroliraju dostavljena izvješća, te ih po potrebi vraćaju stručnoj komisiji radi ispravke i dopune. Općinska i posebne komisije izrađuju zbrojno izvješće za područje za koje su osnovane, te ga dostavljaju Republičkoj komisiji.

Republička komisija kontrolira izvješća općinskih i posebnih komisija te donosi konačnu odluku o visini ratne štete. Po potrebi za ove poslove Republička komisija može angažirati i posebne stručne institucije. Republička komisija podnosi izvješće o svom radu Saboru i Vladi Republike Hrvatske.

Troškovi rada Republičke i posebnih komisija podmiruju se iz Republičkog proračuna, a troškovi rada općinskih i stručnih komisija podmiruju se iz općinskog proračuna.

Ministar financija donijet će pobliža uputstva i propisati potrebne obrasce za primjenu ovoga zakona.

Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Uredba o osnivanju i radu komisija za popis i procjenu ratne štete ("Narodne novine", br. 44/91).

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".