Legislator Rechtsprechung & Gesetzgebung
I Kž-Us-105/2018-4 KI-generiert

Criminal appeal dismissed; expert report validity depends on credibility assessment at trial, not automatic exclusion for media exposure.

Geschäftsnummer I Kž-Us-105/2018-4
Gericht / Behörde
Rechtsordnung Kroatien (HR)
Entscheiddatum
Ausgang Abgewiesen (Dismissed)

Legislator-Zusammenfassung

KI-generiert

The Supreme Court dismissed the criminal appeal challenging the lower court's decision to exclude an expert report as illegal evidence. The defendant argued the expert lost impartiality after public media appearances, claiming the report should be excluded under Article 10 of the Criminal Procedure Act. The court held that such issues regarding impartiality and credibility must be evaluated during the trial rather than at the confirmation stage, allowing the defense to challenge the report's reliability through cross-examination and expert re-evaluation.

Legislator-Regeste

KI-generiert

Članci 10, 311., 312. i 318. Zakona o kaznenom postupku: Sumnja u nepristranost vještaka zbog javnih istupa u medijima ne dovodi do automatskog izdvajanja nalaza kao nezakonitog dokaza; takva sumnja se mora ocijeniti u kontekstu vjerodostojnosti dokaza tijekom suđenja.

Schlagwörter

KI-generiert
illegal evidence exclusion expert impartiality media exposure bias credibility assessment criminal procedure appeal expert report validity fair trial standards

Zitierte Gesetzesbestimmungen

KI-generiert
čl. 10. stavak 1. točke 2. i 3. ZKP/08.
čl. 311. stavak 1. ZKP/08.
čl. 312. stavci 1. i 2. ZKP/08.
čl. 318. ZKP/08.
čl. 494. stavak 4. ZKP/08.
čl. 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08.
čl. 37. stavak 1. u vezi s čl. 32. stavkom 2. ZKP/08.

Fragen Sie sich, wie dieser Entscheid auf Ihren Fall anwendbar ist?

Prüfen Sie diesen Entscheid zusammen mit Bundesrecht, kantonalen Erlassen, Kommentaren und Folgeentscheiden in Legislator AI.

Fall in Legislator öffnen →

Volltext

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž Us 105/2018-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević-Grbić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog T. S. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine” broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog T. S. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 19. rujna 2018. broj Kov-Us-33/18, u sjednici održanoj 17. siječnja 2019., r i j e š i o j e :

Žalba okrivljenog T. S. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu odbijen je prijedlog okrivljenog T. S. da se iz spisa predmeta, kao nezakoniti dokaz, izdvoji nalaz i mišljenje vještaka za rukopise, dokumente i novčanice Z. Ć. i Đ. Č.

Protiv tog rješenja žali se okrivljeni T. S. po braniteljima D. M. i I. S., odvjetnicima iz Z., bez navođenja zakonske osnove žalbe, a uz istovjetan prijedlog da Vrhovni sud „utvrdi osporavani vještački nalaz nezakonitim dokazom i naloži izdvajanje istog iz spisa predmeta.” S obzirom na to da se žalbe okrivljenika međusobno sadržajno dopunjuju, biti će razmatrane kao jedinstvena žalba.

Prije održavanja sjednice vijeća spis je, sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine” broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje u tekstu: ZKP/08.), dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Žalba nije osnovana.

Žalitelj, u bitnome, smatra da je vještak Z. Ć., kojem je zajedno s vještakom Đ. Č. nalogom zamjenika ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) povjereno provođenje grafološkog vještačenja, javnim istupima u medijima vezanim uz predmet postupka i to godinu dana prije donošenja naloga „izgubio svoju

I Kž Us 105/2018-4

nepristranost” koja je zakonski uvjet za valjanost i zakonitost vještačenja pa ga je temeljem članka 37. stavka 1. u vezi s člankom 32. stavkom 2. ZKP/08. valjalo otkloniti od provođenja ovog vještačenja. Zbog toga, smatra da je grafološko vještačenje provedeno po vještaku koji nije nepristran stručnjak u smislu članka 312. stavaka 1. i 2. ZKP/08., što prema navodu obrane njegov nalaz i mišljenje temeljem članka 10. stavka 1. točaka 2. i 3. ZKP/08. čini nezakonitim dokazom koji valja izdvojiti iz spisa predmeta. Podredno, žalbenim navodima okrivljenik ističe da je nalaz nejasan, nepotpun i proturječan.

Nasuprot navedenom, ispravno prvostupanjski sud navodi da se nalaz i mišljenje vještaka, sukladno odredbi članka 311. stavka 1. ZKP/08., ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku u situaciji kada je za vještaka uzeta osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok ili osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja, odnosno osoba prema kojoj je kazneno djelo počinjeno. S obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi ni o jednoj od navedenih zakonom predviđenih situacija, to predmetni nalaz i mišljenje vještaka grafologa ne predstavlja ex lege nezakonit dokaz iz članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08.

Nadalje, razmatrajući spis predmeta, pobijano rješenje i navode žalbe s prilogom (CD- medij sa snimkama emisija i člancima u dnevnim novinama kojima je vještak Z. Ć. u javnosti istupao), ovaj drugostupanjski sud smatra da zajednički nalaz i mišljenje vještaka grafologa Z. Ć. i Đ. Č. ne predstavlja ni dokaz koji bi temeljem članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. bio nezakonit. Naime, sama sumnja u pristranost jednog od vještaka, koji je u zajedništvu s drugim vještakom sačinio grafološki nalaz i mišljenje, u ovoj fazi postupka nije od utjecaja na pitanje zakonitosti, odnosno nezakonitosti tog dokaza, kako to s pravom zaključuje prvostupanjski sud.

Žalitelj, inzistirajući na tvrdnji o pristranosti jednog od ovih vještaka, zapravo ističe da je dokaz pribavljen povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava na obranu.

Polazeći od značaja koji vještak ima u kaznenom postupku, pitanje izbora i nepristranosti vještaka od iznimne je važnosti u kontekstu procjene poštivanja „jednakosti oružja” kao bitnog sastavnog elementa pravičnog suđenja (presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Poletan i Azirovik protiv Makedonije od 12. svibnja 2016.). Sukladno tome, razmatrajući pitanje nepristranosti, ovaj sud je, provodeći subjektivan i objektivan test, utvrdio da prema sadašnjem stanju stvari, kod vještaka Z. Ć. ne postoje predrasude u odnosu na osobu žalitelja (subjektivan test). S druge pak strane, činjenica da je isti vještak u medijima davao određene izjave vezano uz potpis, odnosno paraf žalitelja, i to prije no što je nalogom određen provesti grafološko vještačenje, može potaknuti dvojbe po pitanju njegove objektivnosti (objektivan test). Međutim, imajući u vidu okolnost da je nalaz i mišljenje vještak Ć. izradio u zajedništvu s vještakom Đ. Č., i to nakon što su oba vještaka upozorena sukladno odredbi članka 312. ZKP/08. da su svoje mišljenje dužni iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i vještine, to se u ovoj fazi postupka potvrđivanja optužnice ne može samo s osnova sumnje u pristranost vještaka Z. Ć. zaključivati da bi žalitelju bilo povrijeđeno pravo na obranu, a time sukladno članku 10. stavku 2. točki 2. ZKP/08. da bi nalaz i mišljenje vještaka Ć. i vještaka Č. predstavljalo nezakoniti dokaz ex iudicio. Tim više što je obrana tijekom postupka u prilici ispitivati vještake, predlagati dokaze, stavljati primjedbe na nalaz i mišljenje te poduzimati druge zakonom dopuštene procesne radnje.

I Kž Us 105/2018-4

Nadalje, ističući da je nalaz i mišljenje vještaka grafologa nejasan, nepotpun i proturječan, žalitelj zapravo dovodi u sumnju njegovu vjerodostojnost, a ne zakonitost. Međutim, u slučaju potvrđivanja optužnice protiv okrivljenika, konkretan vještački nalaz i mišljenje, kao i svi drugi dokazi koji će tijekom suđenja biti provedeni, podliježe ocjeni svoje dokazne vrijednosti. Stoga, ako vijeće koje bi u tom slučaju raspravljalo i odlučivalo o meritumu utvrdi da mišljenje ima proturječnosti ili nedostataka, odnosno ako se pojavi sumnja u njegovu točnost, a te nedostatke ili sumnje ne bude moguće otkloniti ponovnim ispitivanjem vještaka, nema zapreke da se zatraži mišljenje drugih vještaka, sve u skladu s odredbom članka 318. ZKP/08. U tom smislu, obrana će moći u daljnjem tijeku postupka ukazivati na eventualne propuste u samom vještačenju, pa i u pitanju izbora osobe vještaka i na taj način osporavati utvrđenja koja iz konkretnog nalaza i mišljenja proizlaze.

U pravu je, stoga, prvostupanjski sud kada, u odnosu na navod iz prijedloga, koji se ponavlja i u žalbi, zaključuje da se glede sudjelovanja u izradi nalaza i mišljenja vještaka koji je ranije javno istupao u medijima radi o pitanju činjenične naravi koje, za slučaj potvrđivanja optužnice, treba biti razmotreno tijekom suđenja u okviru ocjene vjerodostojnosti tog dokaza, a ne o nezakonitom dokazu u smislu članka 10. ZKP/08.

Za napomenuti je da raspravno vijeće pri odluci o meritumu treba posebno cijeniti je li postupak, u kontekstu pribavljanja i uporabe konkretnog dokaza, pošten u cjelini. U tom smislu valja tada dati ocjenu može li provođenje vještačenja dijelom po vještaku koji je ranije javno istupao u medijima glede parafnog potpisa žalitelja izazvati sumnju u pouzdanost i točnost tog dokaza, uz provjeru svih prigovora obrane kojima se osporava nepristranost vještaka, sve u okviru dokazne vrijednosti tog dokaza. Pri tome valja posebno razmotriti značaj i kvalitetu osporavanog dokaza u konkretnom kaznenom postupku, a u vezi s ostalim provedenim dokazima, sve u svrhu davanja ocjene može li sumnja u neobjektivnost jednog vještaka iz tima, sa stajališta poštenosti suđenja, utjecati na postupak u cjelini.

Stoga, a kako navodima žalbe utvrđenja prvostupanjskog suda nisu s uspjehom dovedena u sumnju, dok ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 17. siječnja 2019.

Zapisničarka

Predsjednik vijeća

Maja Ivanović Stilinović, v.r.

Ranko Marijan, v.r.