Croatian Supreme Court dismisses appeal claiming unjust enrichment from voluntary contributions to a deceased mother's property.
Legislator-Zusammenfassung
KI-generiertThe Supreme Court of Croatia dismissed the plaintiff's appeal against a lower court ruling that rejected his claim for 120,000 kn based on alleged unjust enrichment. The plaintiff argued he improved a property owned by his deceased mother through labor and funds, expecting reimbursement from her legal heirs. The appellate court found the contributions were voluntary and gratuitous, intended solely for cohabitation, thus failing to meet the legal requirements for unjust enrichment or inheritance restitution. Consequently, the court upheld the lower court's decision that no legal obligation existed for the heirs to repay the improvements.
Legislator-Regeste
KI-generiertčl. 210. Zakona o obveznim odnosima; čl. 145. Zakona o nasljeđivanju; čl. 385. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku: Voluntary and gratuitous contributions to a decedent's property during cohabitation do not create a legal basis for unjust enrichment claims or inheritance restitution obligations.
Schlagwörter
KI-generiertZitierte Gesetzesbestimmungen
KI-generiertVolltext
Broj: Rev 580/07-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Jesenkovića, kao predsjednika vijeća, mr. sc. Jasne Brežanski, Davorke Lukanović Ivanišević, Nenada Perina i Ivana Mikšića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. Š. iz P., koga zastupa punomoćnica I. Z., odvjetnica iz L., protiv tužene L. M. L. iz P., zastupana po punomoćniku V. B. M., odvjetnici iz P., radi bezrazložnog obogaćenja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli broj Gž-34/05 od 2. listopada 2006., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu broj P-288/03 od 7. rujna 2004., u sjednici održanoj 29. kolovoza 2007.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tužitelja se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
Presudom Županijskog suda u Puli broj Gž-34/05 od 2. listopada 2006. djelomično je preinačena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Pazinu broj P-288/03 od 7. rujna 2004. tako da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je u toku trajanja vanbračne zajednice sa pravnom prednicom tužene povećao imovinu pravne prednice tužene za iznos od 120.000,00 kn, pa da je slijedom toga tužena kao zakonska i oporučna nasljednica dužna isplatiti tužitelju iznos od 120.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom, kako je to sve pobliže navedeno u izreci drugostupanjske presude. Tužitelj je obvezan naknaditi tuženoj parnični trošak pored iznosa troškova dosuđenih prvostupanjskom presudom od 12.645,50 kn i daljnji parnični trošak u iznosu od 7.838,30 kn.
Navedenom prvostupanjskom presudom tužbenom zahtjevu bilo je udovoljeno za iznos od 12.008,87 kn, dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva tužitelj bio odbijen. Protiv citirane drugostupanjske presude reviziju je izjavio tužitelj zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Protivna strana nije odgovorila na izjavljenu reviziju.
Revizija nije osnovana.
Predmetnom tužbom tužitelj je zatražio isplatu utuženog iznosa od ukupno 120.000,00 kn s naslova ulaganja koja je izvršio svojim radom i novčanim ulaganjima u rekonstrukciju nekretnine koja je bila vlasništvo prednice tužene tj. njezine majke, a koju je nekretninu nakon smrti majke naslijedila tužena.
Drugostupanjski sud polazi od utvrđenja prvostupanjskog suda, da je tuženi, živeći u zajednici s majkom tužene, svojim radom i sredstvima izvršio određena ulaganja prilikom rekonstrukcije odnosno adaptacije nekretnine u D., koja je bila vlasništvo majke tužene (prema utvrđenjima prvostupanjskog suda u iznosu od 12.008,08 kn), ali suprotno prvostupanjskom sudu, zaključuju da ne postoji pravni osnov po kojem bi tužitelj od tužene mogao zahtijevati povrat odnosno naknadu za izvršena ulaganja.
Pri tome, polazeći od rezultata provedenih dokaza, a posebno navoda samog tužitelja, drugostupanjski sud zaključuje da je navedena ulaganja tužitelj vršio dobrovoljno i besplatno, ne očekujući niti zahtijevajući od prednice tužene naknadu bilo po stvarnopravnom bilo po obveznopravnom osnovu, s ciljem i motivom zajedničkog življenja, odnosno korištenja predmetne nekretnine.
Iako je takvim ulaganjima od strane tužitelja na određen način umanjena njegova imovina odnosno povećana imovina prednice tužene, upravo zbog dobrovoljnosti i besplatnosti takvih ulaganja drugostupanjski sud s pravom zaključuje da nisu ispunjene pretpostavke predviđene zakonom za slučaj stjecanja bez osnove i vraćanja onog što je stečeno bez osnove (čl. 210. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, u svezi s čl. 211. Zakona o obveznim odnosima).
S obzirom na nepostojanje duga prednice tužene prema tužitelju ne prihvaća niti zaključivanje prvostupanjskog sdua o postojanju obveze tuženice kao nasljednice na povrat utuženog iznosa (čl. 145. Zakona o nasljeđivanju - "Narodne novine", broj 52/71, 27/78 i 56/00).
Drugostupanjski sud, također, s pravom zaključuje da okolnost što je nastupila smrt prednice tužene čime je prestala i mogućnost daljnjeg zajedničkog života i korištenja predmetne nekretnine od strane tužitelja i prednice tužene nije sama po sebi takva okolnost koja bi tužitelju davala pravo na naknadu potraživanja kojeg utužuje ovom tužbom.
Uzimajući u obzir sve izloženo ovaj revizijski sud smatra da, na opisani način materijalno pravo nije povrijeđeno na štetu tužitelja kad je njegov tužbeni zahtjev odbijen, pri čemu drugostupanjska presuda sadrži valjano obrazložene razloge o svim navedenim okolnostima.
Stoga nisu ostvareni revizijski razlozi bitni povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 385. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03 – dalje: ZPP) pa je reviziju trebalo odbiti kao neosnovanu i pozivom na odredbe čl. 393. ZPP odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 29. kolovoza 2007.
Predsjednik vijeća:
Stanko Jesenković, v.r.