Court allows appeal to revoke first-instance order for costs in non-litigious establishment of court deposit case.
Legislator-Zusammenfassung
KI-generiertThe appellate court partially allowed the appellant's appeal to revoke the first-instance decision ordering them to pay procedural costs. Although the first-instance court found the appellant withdrew their request to establish a court deposit, it still ordered the payment of costs under Article 158 of the Civil Procedure Act. The court ruled that in non-litigious proceedings for establishing a court deposit, the applicant has no legal interest to challenge the deposit acceptance, making the cost award unjustified.
Legislator-Regeste
KI-generiertArticles 158, 186 of the Civil Procedure Act; Articles 158, 186 of the Obligations Act: In non-litigious proceedings for the establishment of a court deposit, the applicant lacks legal interest to challenge the deposit acceptance, precluding an award of procedural costs to the opposing party.
Schlagwörter
KI-generiertZitierte Gesetzesbestimmungen
KI-generiertVolltext
Gž-336/2016
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu ovoga suda Andrei Boras- Ivanišević, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja B. M. iz J. …, zastupanog po pun. V. S., odvj. u S., protiv protustranaka 1/ N. B. iz V., B. B. …, 2/ M. B. iz V., B. B. …, 3/ A. J. rođ. B., iz S., A. P. …, 4/ Z. B., iz V., B. B. …, oni pod 1/, 2/ i 4/, zastupani po pun. A. T. M., odvj. u S., radi osnivanja sudskog pologa, , odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem R2-365/15 od 30. listopada 2015.godine, dana 14. prosinca 2016. godine,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagatelja i preinačava rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju pod poslovnim brojem R2-365/15 od 30. listopada 2015. godine u dijelu točke II. izreke kojim je naloženo predlagatelju isplatiti predloženicima na ime troška postupka iznos od 1.800,00 kuna na način da se zahtjev predloženika za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da se prijedlog predlagatelja u ovoj pravnoj stvari smatra povučenim ( točka I. izreke) dok je u odluci pod točkom II. izreke naloženo predlagatelju da u roku od 15 dana isplati protustranci pod 1/, 2/ i 4/ troškove postupka u iznosu od 1.800,00 kuna.
Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj iz svih razloga navedenih u odredbi članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP)s prijedlogom da se isto ukine.
Predloženici su odgovorili na žalbu predlagatelja te osporili žalbene navode i predložili žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu.
Žalba je osnovana.
Iz stanja spisa je razvidno da je predlagatelj, podneskom od 23. listopada 2015. godine, povukao prijedlog za osnivanje sudskog pologa, slijedom čega je prvostupanjski sud, na temelju odredbe članka 193. ZPP-a, utvrdio povlačenje prijedloga predlagatelja u ovoj pravnoj stvari te predlagatelja obvezao na naknadu troškova postupka predloženicima u skladu s Tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika, pozivom na odredbu članka 158. stavak 1. ZPP-a.
Osnovano žalitelj u žalbenim navodima osporavaju pravilnost primjene materijalne prvostupanjskog suda u dijelu kojim je predloženicima priznato pravo na naknadu troškova postupka.
U postupku otvaranja sudskog pologa postupovna načela se u ovom postupku razlikuju od načela parničnog postupka. Naime, izvanparnični postupak je zajednički naziv za postupanje suda u nizu pravnih stvari koje se međusobno znatno razlikuju, u oblasti koja je vrlo opsežna.
Republika Hrvatske nema Zakon o izvanparničnom postupku, dakle nema opći pravila koja bi vrijedila za sve posebne izvanparnične postupke, već su u primjeni pravna pravila o vanparničnom postupku iz 1934. godine, koja se primjenjuju u ograničenom opsegu. To se osobito odnosi na opća pravila zakona koja bi morala biti temelj i okvir svih posebnih izvanparničnih postupaka, ali i niz zakona primarno materijalno pravnog karaktera koji sadržavaju i postupovne odredbe.
Međutim, kad pravila izvanparničnog procesnog prava ne reguliraju neko pitanje na poseban način, u svim izvanparničnim postupcima supsidijarno se primjenjuju odredbe parničnog procesnog prava.
U konkretnoj pravnoj stvari napomenuti je da stvarno nadležni sud ne smije uskratiti dužniku polaganje dugovane stvari ako dužnik za osnivanje pologa navede koji od razloga taksativno nabrojanih u zakonu ( članak 186. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15- dalje: ZOO).
Naime, u izvanparničnom postupku osnivanjem sudskog pologa se ne rješava pitanje jesu li postojali razlozi za osnivanje sudskog pologa i je li se takvim polaganjem dužnik oslobodio obveze jer u smislu odredbe članka 186. ZOO-a predloženik kao osoba u čiju je korist učinjen polog nema pravnog interesa pobijati rješenje o primanju pologa kod suda.
Utoliko u konkretnom slučaju nije bilo mjesta priznanju troškova protustranci pozivom na odredbu članka 158. stavka 1. ZPP-a, pa je, uvažavanjem žalbe predlagatelja, pravilnom primjenom materijalnog prava zahtjev predloženika za naknadu troškova postupka valjalo odbiti kao neosnovan, radi čega je temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci.
U Splitu, 14. prosinca 2016. godine
SUDAC
Andrea Boras Ivanišević